Memento prijateljstva 7
I ove godine nastavljamo s radionicama o prijateljstvu.
Prva radionica
Razredna pravila
U uvodnom djelu odigrali smo igru "Leti leti"
Kada učitelj izgovori životinju koja leti, učenici u zrak moraju podići lijevu ruku, a ako izgovori neku stvar ili bilo što drugo što ne leti, učenici u zrak podižu lijevu ruku. Upute se mogu promijeniti kako bi učenicima bilo što zanimljivije i dinamičnije.
Radionica o pravilima u razredu:
Kako biste vi nekome objasnili što znače pravila? Trebamo li mi pravila u našoj školi? Koja su nam pravila potrebna? Učitelj s učenicima dolazi do nekoliko školskih pravila: U školu dolazimo pristojno odjeveni, u školi na hodniku uvijek pristojno pozdravljamo školske djelatnike, probleme rješavamo razgovorom, u školu dolazimo na vrijeme, u školu donosimo sav potreban pribor za rad, razgovor s prijateljima ostavljamo za vrijeme školskog odmora.
Učenici zajedno s učiteljicom izrađuju gusjenicu razrednih pravila.
Druga radionica
Najbolji prijatelj
Tema radionice jest prijateljstvo i uspješno rješavanje sukoba među prijateljima kao i prepoznavanje zašto i koliko je ono važno te što to čini prijateljstvo.
Kroz čitanje priče o Mišić Sivko i Sirko vodeći se tehnikom vođenje čitanje, upotrebljavaju JA poruke.
Nakon čitanja priče učenici crtaju sebe i svoje prijatelje u igri.
Izrađuju slikovnicu o prijateljstvu, koje boje ima njihovo prijateljstvo.
Učiti kako učiti
Odradili smo radionicu kako što uspješnije učiti. Odabrali smo strategiju učenja:
+ znam
- ne znam
? želim znati više
Učenici su čitali zanimljivosti o životinjama te kraj podataka, rečenica, zanimljivosti stavljali odabrani znak.
Kasnije smo razgovarali što su i koliko naučili te kako im ta strategija pomaže pri učenju.
Europski dan jezika, 26.9.2020.
Pročitali smo priču Prijatelji iz ulice zelene. Priča govori o gluhonijemom dječaku, njegovim osjećajima, unutarnjem nezadovoljstvu, poimanju prijateljstva.
Nakon priče oslikali smo prijatelje u igri i učili znakovni jezik uz pomoć jednoručne abecede i Početnice.
Učenici su uvidjeli da je Europa bogata jezicima,ali jedan je zajednički- ZNAKOVNI.
U tuđim cipelama- radionica povodom Dan bijelog štapa
Hodali smo po učionici vezanih očiju, crtali vezanih očiju, sjedili i razgovarali s povezom na očima. Odgledali animirani film o psima vodičima. Djeci je bilo jako zanimljivo. Na kraju smo igrali Vjetar puše i Razredno stablo.
1. Vjetar puše
Prije početka igre učiteljica postavi stolice u krug pa jedan stolac izbaci. Učiteljica stane u sredinu kruga i obrati se učenicima: “Kad kažem vjetar puše za sve one koji nose traperice, trebaju ustati svi koji danas nose odjeću koja se traži, u ovom slučaju traperice, i zamijeniti mjesta, odnosno pokušati sjesti na neki od slobodnih stolaca. Prilikom zamjene mjesta dopušteno je samo sporo kretanje, i to tako da se gazi nogom pred nogu.“ Voditelj na ovom mjestu demonstrira način kretanja i nastavlja s uputama: “Znači, ne smiju se raditi veći koraci, niti trčati. Budući da u krugu nedostaje jedan stolac, netko će uvijek ostati bez mjesta za sjedenje. Tada onaj tko je ostao bez stolca preuzima vođenje igre i postavlja novi uvjet. Svaki učenik smišlja uvjet vodeći računa o karakteristikama članova grupe. Počnimo: “Vjetar puše za one koji vole...jesen.”
2. Razredno stablo
Učiteljica priprema hamer papir na kojem je stablo s granama i govori djeci da docrtaju listove na stablu. Daju uputu da svatko nacrta jedan list koji ih najbolje predstavlja (izaberu omiljene boje, nacrtaju na njemu neki simbol) i koji će moći kasnije prepoznati u mnoštvu drugih listova. Učiteljica ukazuje na različitost listova, ali i na to da bez njih svih ne bi drvo bilo toliko posebno. Učiteljice ima zadatak da djeci ukaže na to da se drugi ljudi moraju uvažavati, da smo svi drugačiji, ali da nas to čini posebnima i jedinstvenima!
Poveznica za animirani film https://youtu.be/BaHuecG6Ub0?t=2
SAT RAZREDNIKA
Memento prijateljstva 7
Radionica: Zlatna markica
Cilj: razvijanje sposobnosti uočavanja pozitivnih osobina učenika.
Zadatci:
- Poticati na aktivno razmišljanje o pozitivnim osobinama
- Poticati pozitivnu komunikaciju
- Razvijati osjećaj pripadanja razrednom odjelu
Oblici i metode rada:
- Individualni rad
- Rad u paru
- Rad u skupini
- Razgovor
- Pisanje
Tijek rada:
- Igra Volim te
Učenici i učitelj sjede u krugu. Naglasak je na pozitivnim osobinama.
Učenici trebaju zatvoriti oči i razmisliti o pozitivnim osobinama osoba koje poznaju, nakon toga o pozitivnoj osobini učenika ili učenice koji sjedi u krugu s desne strane.
Igra Volim te
Učenik se treba obratiti prijatelju s desne strane i kaže:
„Volim te jer……“
- Formiranje skupine
Skupine se mogu formirati odbrojavanjem brojeva, ili slovima u smjeru kazaljke na satu.
Skupine se formiraju.
- Zlatna markica to sam ja
Učitelj najavljuje da će danas svi dobiti svoju zlatnu markicu.
Svaki učenik će dobiti radni listić Zlatna markica. Na listić trebaju upisati svoje ime. Zadatak je da pozitivno ocijene sve članove skupine. Važno je naglasiti da se učenici ne procjenjuju, već ističu pozitivne osobine. Članovi skupine pišu pozitivne osobine jedan drugome na njihovom radnom listiću. Na kraju se listić vraća vlasniku.
- Zaključni dio
Učenici čitaju svoje pozitivne osobine.
Kako se danas osjećate?
Jeste li prepoznali svoje pozitivne osobine?
Kako se osjećate s vlastitom Zlatnom markicom?
Učenici uzimaju svoje listiće kao podsjetnik na svoje pozitivne osobine.
Radni listić
TO SAM JA!_______________________________________
Ime i prezime vlasnika/vlasnice
Pozitivne osobine:
________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Suli u avanturi prijateljstvo
- na satu smo čitali priču i analizirali priču
- razgovarali o pozitivnim i negativnim osobinama zebre
- imenovali osobine Suli, pozitivne i negativne
- razgovarali smo o postupku slona
- tražili drugo rješenje za Sulin problem
- za kraj oslikali smo Suli i zebre u toplim i živahnim bojama
Obilježavanje Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje
Na početku sata pogledali smo kratki film o vukovarskom vodotornju. Razgovarali smo o prijateljstvu i snazi u vrijeme svađe i rata.
Poveznica:
https://youtu.be/MKD1KqoJacQ
Nakon razgovora učenici su slikali vodotoranj simbol snage i zajedništva.
Radionica
Moj prijatelj mora biti…
Učenici će objasniti što im je važno kad biraju one s kojima će se družiti.
Na papiru zapisujemo kakav prijatelj mora biti. Stvaramo podsjetnik.
Podijeliti učenike u skupine po četiri člana. Voditelj skupine uzima omotnicu u kojoj je napisan problem koji će biti tema razgovora skupine. Nakon rasprave u skupinama odluku o načinu rješavanja skupina će izložiti ostalim učenicima. Problemi su sljedeći:
a) Tamara je tvoja prijateljica. Izvrsno se slažete, razumijete i rado se družite. Tvoji poznanici i prijatelji ne žele Tamaru u vašem društvu. Rugaju joj se jer je malo deblja. Ti bi se družio/la i s Tamarom i s ostalima.
b) Ana je dobila aparatić za zube. Nekoliko ju učenika ismijava i govori razna ponižavajuća imena.
c) Tvoje društvo čini petero djece. Jednom od vas ne sviđa se Marko i nagovara vas da se ni vi ne družite s njime.
d) Na putu kući dječaci i djevojčice iz tvog društva vrijeđaju mlađeg učenika vaše škole. Govore mu razne ružne riječi, jedan mu podmetne nogu i ovaj padne. Počne plakati, a tvoji prijatelji pucaju od smijeha.
Po završetku skupine učenici prezentiraju svoja razmišljanja. Ostali imaju pravo iznijeti vlastite komentare na probleme ili načine rješavanja tih problema. Cilj je da učenici osvijeste da su ovo primjeri kršenja dječjih prava, slučajevi koji se događaju u dječjim društvima i da je nužno da svaki član skupine javno istupi i založi se za prava obespravljenog ako se nađe u takvoj situaciji. Učenicima se reproducira pripremljeni spot Nemoj mi se smijati.
Učenici zajedno s učiteljem komentiraju poruku tog spota.
Poveznica za spot:
https://youtu.be/FVjbo8dW9c8
KAKO POSTATI DOBAR PRIJATELJ?
- članak na www.skole.hr
http://www.skole.hr/nastavnici/iz_prakse?news_hk=5887&news_id=22026#mod_news
Svjetski dan čitanja naglas
- čitamo priču
- rješavamo kviz znanja
- čitamo najdraže rečenice
SUKOB I NJEGOVO RJEŠENJE
- radionica
Igra za uvod
Učitelj s učenicima igra igru Hodaj, stani, skoči, pljesni! Učenici slobodno hodaju prostorom. Na učiteljevu uputu Stani! zaustavljaju se na mjestu, na uputu Hodaj! nastave hodati do nove upute. Nakon što se prve dvije upute ponove nekoliko puta, učitelj uvodi nove upute: Skoči! Pljesni!
Kada se učenici dobro uigraju, značenje uputa postupno se zamijeni tako da u daljnjem tijeku igre Hodaj! znači Stani!, a Stani! znači Hodaj!; Skoči! znači Pljesni!, a Pljesni! Skoči!
Nakon igre učitelj pita učenike: Kada vam je bilo lakše igrati igru, kada su upute bile prave ili kada smo ih zamijenili? Zašto?
Tijek rada
Učitelj razgovorom učenike uvodi u temu. Pita ih: Koji su vaši osjećaji, ideje i asocijacije na riječ SUKOB. Učenici ih navode. Nakon razgovora o osjećajima vezanima uz sukob, učitelj čita odlomak slikovnice Plavi oblak autora Tomija Ungerera. Nakon čitanja slijedi kratka sadržajna analiza: Tko je glavni lik u priči? Kako se plavi oblak osjećao na početku priče? Kakav je oblak postajao iz dana u dan? Kamo je sve putovao? Što je jednog dana ugledao? Kakve je ljude vidio? Kakvu je odluku tada donio? Što se dogodilo kada je ugasio vatru? Kakvi su svi ljudi bili na kraju priče? Što mislite zbog čega su se ljudi sukobili? Biste li vi htjeli biti svi isti? Na koji biste način vi riješili sukob? Zašto? Kako ste se osjećali za vrijeme čitanja priče? Na papire koje im je učitelj prethodno podijelio učenici zapisuju u kojem su se dijelu osjećali dobro, sretno i tužno te objašnjavaju zašto su se tako osjećali. Nakon razgovora učenici crtaju kako vide sukob u priči (izgled i osjećaje ljudi za vrijeme sukoba i nakon što su ga riješili uz pomoć plavog oblaka). Učitelj dijeli učenicima novi papir formata A4. Podijele ga na pola i na jednoj polovici nacrtaju izgled i osjećaje ljudi za vrijeme sukoba, a na drugoj polovici nacrtaju izgled i osjećaje ljudi nakon što su sukob riješili. Učenici podijeljeni u skupine odglume jedan sukob, npr. nekom je nešto ukradeno, potukli su se zbog ruganja i sl. Nakon toga svaka skupina odabire svog glasnogovornika koji će iznijeti njihov problem te vježbaju rješavanje sukoba uz tehniku semafora kontrole (stani, duboko udahni, reci svoj problem).
Plavi oblak
Na nebu je živio jedan mali plavi oblak. Radio je što je htio i nije ga nimalo bilo briga za druge oko sebe sve dok jednoga dana nije ugledao grad sav u plamenu. Bijeli ljudi tukli su crne, crni su navaljivali na crvene, crveni su napadali žute. Užasnut nasiljem oblak je počeo kišiti sve dok nije izlio svoju posljednju kap. Od oblaka više nije ništa ostalo. Svi su ljudi postali plavi te obojani istom bojom nastavili zajedno živjeti u miru.
JA PORUKE
-RADIONICA
UVODNA IGRA
Djeca sjede u krugu (na podu ili na stolicama), licima okrenutima prema unutra. Voditelj igre izvan je kruga, igračima okrenut leđima. Jednom učeniku daje loptu ili balon/„bombu“. Igra kreće u smjeru koji odredite sami. „Bombu“ se ne smije bacati nego dodavati objema rukama, iz ruke u ruku, susjednom igraču bez preskakanja. U nekom trenutku voditelj igre može viknuti: Suprotno! Tada učenici mijenjaju smjer dodavanja. Kad voditelj igre uzvikne: Bomba!, učenik u čijim se rukama zatekla „bomba“ ispada iz igre. Kad u krugu ostanu samo dva igrača, okreću se jedan od drugoga i naslonjeni međusobno leđima dodaju si „bombu“. Pobjednik je onaj koji „preživi“.
TIJEK RADIONICE
Nakon igre učitelj objašnjava učenicima kako će na današnjem satu naučiti što su to ja poruke i zašto ih koristimo te kakav je to zmijski, a kakav žirafski jezik. Učitelj objašnjava učenicima kakav je to govor nasilja (zmijski jezik), a kakav je to govor nenasilja (žirafski jezik). Navodi primjer zmijskog jezika: Ivane, ti nikada nemaš napisanu domaću zadaću! te primjer žirafskog jezika: Ivane, jako sam tužan/a što danas nisi napisao domaću zadaću. Što te spriječilo u tome? Kako bi učenici uvježbali primjenu alata nenasilne komunikacije, podijeljeni su u parove. Učitelj je na papirićima pripremio napisane problemske situacije: Marko je zaboravio vratiti Ivanu posuđenu knjigu, Lea je zaprljala Ivinu haljinu, Karlo je probušio Robertovu loptu, razgovor Zorana i knjižničarke – Zoran kasni s povratkom knjige deset dana. Zadatak je učeniku dramatizirati situacije upotrebom žirafskog jezika – govora nenasilja. Nakon dramatizacije učitelj objašnjava ja poruke. Koristimo ih kada želimo pokazati da smo jaki, ali ne i zločesti u situacijama kada smo povrijeđeni, ljuti, razočarani nečime što druga osoba radi.
Ljudi su često skloni koristiti upravo suprotne ti poruke što kod druge osobe izaziva još veći otpor i priliku za sukob. Primjer ja poruke: Oprosti, ali loše se osjećam kada mi to napraviš! Učitelj ponovno dijeli učenike u skupine. Zadatak je svakoj skupini osmisliti jednu konfliktnu situaciju iz razreda te ju pokušati odglumiti i upotrijebiti ja poruke koje ostavljaju prostor za komunikaciju. Učitelj im pomaže u konstrukciji ja poruka (Ja se osjećam _________ kada ti _________). Nakon dramatizacije učitelj pita: Kako ste se osjećali upotrebljavajući ja poruke? Hoćete li ih upotrebljavati u svojoj komunikaciji? Poručiti učenicima da zapamte kako ti poruke često prozivaju, obilježavaju i osuđuju, dok ja poruke odražavaju naše stvarne potrebe, želje i emocije.
AKTIVNO SLUŠANJE Znamo li slušati?
Cilj: razvijati vještine slušanja
Provedba aktivnosti:
1. Učenici se podijele u parove sa zadatkom da najprije jedan ispriča kako je proveo jučerašnji dan, dok ga drugi sluša bez upadica, a zatim prepriča cijelu priču. Provjeriti je li što propušteno za reći, a zatim zamijeniti uloge.
2. Čitanje priče Pustinjak i svete čaplje
3. Nakon priče podijelimo učenike u skupine.
1.skupina piše: Kada slušamo druge?
2. skupina piše: Kada ne slušamo?
3.skupina piše: Kako se osjećamo i što mislimo kada nas ne slušaju dok govorimo?
4. skupina: Što poručujemo osobi ako je ne slušamo dok govori?
Zadatak: izraditi evaluaciju koliko su dobri slušači.
AKTIVNO SLUŠANJE, KAKO UČITI U PARU?
UVOD Igra tišine
Učitelj na početku nastavnog sata svakom učeniku dijeli list papira. Slijedi uputa za rad: učenici će 3 minute u tišini osluškivati i nacrtati sve ono što čuju u okruženju (cvrkut ptica, automobile, ljude vani…) Svi učenici na učiteljev znak kreću s crtanjem. Po završetku aktivnosti svaki će učenik ukratko izložiti što je čuo i nacrtao. Učitelj pitanjima potiče dijalog: Koja je razlika između čuti i slušati? Što možemo čuti, a što slušati? Dajte neke primjere kada je važno da dobro slušamo. Što čini razliku između ovih dviju riječi? Učitelj objašnjava kako čuti znači primiti sluhom glas ili glasove dok slušanje uključuje usmjeravanje pozornosti i pamćenje onoga što smo zaista čuli.
Učenici su podijeljeni u parove. Dobivaju list papira. Jedan učenik ima povez preko očiju. Drugi učenik u svojoj glavi zamišlja crtež koji bi volio da nacrta njegov par. Učenik s povezom preko očiju pažljivo slijedi upute i crta. Nakon što jedan učenik nacrta crtež, zamijene se uloge. Po završetku aktivnosti u kojoj se vježbalo aktivno slušanje, učenici izlažu svoje crteže. Učitelj pitanjima analizira proces aktivnosti: Koliko je bilo važno slušati, a koliko čuti? Na koje ste poteškoće naišli? Učitelj također napominje kako je ovo bila teška vježba te da mnogi ljudi iskazuju poteškoće u preciznom izražavanju i aktivnom slušanju.
Kraj sata
Kroz razgovor s učenicima ponavljamo: Koja je razlika između čuti i slušati? Što možemo čuti, a što slušati? Dajte neke primjere kada je važno da dobro slušamo. Što čini razliku između ovih dviju riječi? Ukoliko ostane vremena, učenici mogu odigrati igru Pokvareni telefon. Ta igra predstavlja izvrsnu vježbu za razvoj koncentracije i aktivnog slušanja drugih.
MOJ TJEDNI PLANER
- radionica
Nakon ponavljanja o snalaženju i računanju vremena, učitelj svakom učeniku dijeli radni list s malim tjednim planerom. Učenicima je zadatak označiti u svakom danu idu li u školu prijepodne ili poslijepodne te vrijeme kada škola počinje i završava. Svaki dan učenici moraju obojiti drugom bojom. Ono vrijeme kada učenici nisu u školi, moraju napisati što će raditi, kada i koliko su vremena pred računalom, koje dane pohađaju izvannastavne aktivnosti, vrijeme kada pišu domaću zadaću, a polja koja se odnose na igranje i slobodne aktivnosti obojiti istom bojom. Po završetku aktivnosti učenici se dobrovoljno javljaju i čitaju svoje aktivnosti. Učitelj savjetuje učenicima da ispunjeni tjedni planer zalijepe na radni stol u svoju sobu kao podsjetnik. Učitelj vodi razgovor: Koliko vremena provodite za računalom? Što biste sve mogli raditi osim igranja video igrica? Učitelj naglašava i navodi štetnosti prekomjernog korištenja elektronskih medija (ponajviše računala i televizora).
Svaki učenik od učitelja dobije jedan papirić na kojemu je napisan jedan dan u tjednu. Učitelj izgovora rečenice, primjerice: Ja sam treći dan u tjednu (učenik koji ima papirić na kojemu piše srijeda mora se ustati i reći što će sve raditi u srijedu). Ja sam dan između srijede i petka…. Donesena pravila učitelj zajedno s učenicima lijepi na plakat (pano), učenici na plakat stavljaju svoj potpis kako bi dali privolu da će se pridržavati školskih pravila.
EVALUACIJA PROJEKTA
- učenici su za evaluaciju projekta glasali putem Strawpoll alata
EVALUACIJA PROJEKTA U 2.A RAZREDU OŠ MILAN BROZOVIĆ KASTAV
Projekt smo ocijenili uz pomoć semafora. Složili smo se da je projekt izvrstan te je dobio zeleno svjetlo.
DISEMINACIJA PROJEKTA
Kako postati dobar prijatelj?