CRTICA IZ POVIJESTI

Konf. radnja prigorskoga učitelja Gj. R. s gledišta na obće gospodarstvo u kojoj predlaže da svaka škola u Prigorju u svom školskom vrtu zasadi murvinjak.

NAPREDAK, Godište 10, Broj 18 (1869)

Izvor: Nacionalna i sveučilišna knjižnica

Neslavna sudbina zagrebačkih murvi...

Od kustosa herbarijskih zbirki
Botaničkog zavod PMF-a gospodina Vedrana Šegote saznali smo da  je dud (obje vrste, bijeli - Morus alba i crni dud - Morus nigra) rijetko sađena
vrsta stabla u Zagrebu te ako se i naiđe na njega, sađeni su uglavnom
kao soliterna stabla, a ne u grupama ili drvoredima. Veći dio stabala duda na istočnom dijelu grada  posječen je uslijed nedavne izgradnje, ali i zbog građana kojima "smetaju" plodovi koji "prljaju nogostup". Ima jedno stablo bijelog duda u Aleji lipa u Donjoj Dubravi, jedan na Zelenom valu u Hatzovoj s unutrašnje
strane lokala Beertija, poneko stablo u okućnicama na Trešnjevci...

Istražili smo DUD u mom kraju

Što su rekli učenici?

DUD IL' MURVA - pitanje je sad

Što o svemu kaže jezikoslovka i književnica Nives Opačić pročitajte u kolumni "Dud i murvin svilac" koju je napisala za Vijenac (br 557) 2015. godine.

Izvor: https://www.matica.hr/vijenac/557/dud-i-murvin-svilac-24694/

Dud i murvin svilac.pdf

Dud u ogulinskom kraju

Istraživali smo sadnice murve u našem kraju i pronašli smo najstariju murvu, visoku oko 15 m. Bijela je to murva koja 50-tak godina raste u naselju Sv. Petar u Ogulinu i još uvijek razveseljava obitelj svojim slatkim plodovima svake godine. 

Nije još propupala jer je ona najpametnija od svih stabala, pupa tek kad je sigurna da je vrijeme toplo i da više neće biti oštrih mrazova koji bi joj naškodili.

Murva na jugoistoku Mađarske

Murva u Mađarskoj ima povijest od oko 300 godina, kada su počeli sa uzgajanjem svilene gusjenice zbog izrade svile, koja je tada bila vrlo tražzena roba. Još i danas imamo na ulazu u susjedno selo Kisharsány s obje strane ceste čitav red murvi.

Na vrlo interesantnom mjestu postoji jedna murva u selu Ivanbattyán, koja se naginje sa svojim granama nad ribolovno jezero i tako hrani ribice u njoj. Prilažemo sliku jezera, a drvo ćemo uslikati u šestom mjesecu, kada ćemo moći 
kušati plodove murve.

Treće drvo se nalazi na biciklističkoj stazi između sela Villánykövesd -  Iván battyán, plodovima tog drveta ponajviše se hrane divlje svinje, kojih ima dosta u našem kraju. 

(POD)MURVICE

U Rijeci je bio običaj nazivati određene dijelove grada po flori koja je tamo rasla pa su nastala imena kao Drenova, Podpinjol, Brajda i Podmurvice. Učenički dom Podmurvice nalazi se u istoimenom dijelu Rijeke koji je dobio ime po murvama koje su bile karakteristične za ovaj dio grada. I danas postoje drvoredi stabala murvi (na slici drvored murvi u Vukovarskoj ulici). U katastarskoj mapi iz 1841. godine zabilježen je naziv za ovaj dio grada  Murvice. 

MURVE U ISTRI

Među hrvatskim finalistima za hrvatsko stablo 2019. godine našlo se stablo iz Istarske županije, bijela murva (Morus alba L.) iz zaseoka Kovri kraj Brtonigle. To je murva koja ima zanimljivu povijest. U proljeće 1946. godine, Tullio Covra, tada dječak od deset godina, u dvorištu ispred kuće posadio je malu mladicu stabla murve. Bilo je to u godini kada je obitelj Covra napustila svoje veliko imanje jer su nakon nacionalizacije odlučili napustiti sve i odseliti se u Italiju. Godine su prolazile, život je kreirao nove događaje, ali on se uvijek sjećao svoga ranog djetinjstva, kuće i svog stabla. Nakon 70 godina, Tullio je posjetio svoju rodnu kuću. Šetajući dvorištem došao je i do svoje murve kojoj se poklonio i rukama ju obgrlio. To stablo nije nikada, u svojih 70 godina, urodilo plodom pa su ga smatrali muškim stablom, kako kažu seljani. No te se godine dogodilo veliko čudo. Jalovo stablo koje nije do tada rađalo, okitilo se slatkim plodovima bijelih murvi. Izvor: https://www.glasistre.hr/istra/cudo-u-kovrima-kraj-brtonigle-murva-prvi-put-rodila-nakon-sto-ju-je-zagrlio-80-godisnjak-koji-ju-je-posadio-jos-kao-djecak-595256

MURVE U ISTRI 2

U Istri se dudov svilac počinje uzgajati u 16. stoljeću, a uvjetovan je uzgojem bijele i crne murve. Sredinom 19. i na početku 20. stoljeća uzgojem svilca u Istri bavilo se starije seosko stanovništvo i djeca. Uzgajivači su bile gotovo sve pučke škole i mnogi župni uredi. U dvadeset i četiri pučke škole uzgoj svilca bio je 1870. godine obveznim predmetom poduke. O važnosti te, izrazito ekološke, gospodarske djelatnosti govorilo se i na trodnevnom kongresu uzgajivača dudova svilca u Beču 1867. godine. Istru je zastupao markiz Polesini iz Poreča. 

Najveći proizvođač u Istarskoj pokrajini u 19. stoljeću bila je obitelj Sottocorona (Sotto Corona) iz Vodnjana koja je imala najveći pogon. Rovinjska tiskara Coana 1881. godine objavila je njegovu knjižicu Cure pratiche racomandate da T. Sotto Corona a Dignano agli allevatori di bachi a bozzolo giallo (Praktični savjeti uzgajivačima dudova svilca). Godine 1870. Istra proizvodi nešto više od 23.400 čahura, osam godina kasnije više od 72 tisuće, a 1879. godine više od 123.500 tisuća. Prema izvješću Pokrajinskoga sabora u Poreču, u dijelu Istre otkupljeno je 1904. godine deset vagona čahura (po cijeni 1,71 kruna po kg). Tomaso Sotto Corona sudjelovao je aktivno na 7. međunarodnom kongresu svilara u Sieni 1881. godine, dopredsjednik je 7. kongresa istarskog agrarnog društva, održan u Vodnjanu 1873. godine, pa je direktor 8. kongresa 1875. godine, na kojem je podnio referat o svilokulturi. Bio je član svih uglednih istarskih udruga, pa i Gospodarske komore. Izvor: https://www.glasistre.hr/istra/murva-u-istarskom-dvoristu-poslastica-za-djecu-prihod-za-seoska-domacinstva-587224

MURVA NA PAGU

Na poticaj pokrajinske vlasti, sredinom XIX. st. na Pagu je počeo uzgoj stabala murvi i murvinog (dudovog) svilca. Tim se poslom pokusno bavilo pet otočnih proizvođača. Uspjeli su proizvesti 93 funte (bečka funta = 0,56 kg) svilenih čahurica. Istodobno je u Rabu proizvedeno 1.452 funte čahurica. Prinos čahurica nije polučio očekivani rezultat, pa je nakon dvije godine obustavljen kao neperspektivan.
Izvor: https://tzgpag.hr/hr/vodic/znamenitosti/15-stari-grad-pag.html 
Foto: Mateo Čemeljić

MURVA NA RABU

U Palitu su pronađeni ostaci kamenih građevina za koje se pretpostavlja da su služile kao pogoni za proizvodnju svile. Samim time, neki povjesničari smatraju da je na Rabu postojao značajniji broj stabala murve (duda), a vjerojatno i šume. U ne tako davna vremena, na dvorištima većine rapskih kuća, uz smokvu je dominiralo stablo murve.

Kako su Rabljani iznijeli svilenu bubu iz Kine
 

U Kini je pod prijetnjom smrtne kazne bilo zabranjeno iz zemlje iznijeti gusjenicu ili jaja dudova svilca. No u 6. st. dva su kaluđera uspjela "prokrijumčariti" jajašca dudova svilca bizantskom caru. S tim jajima i znanjem o načinu uzgoja svilenih buba koje su stekli za vrijeme svojeg boravka u Kini, postalo je moguće proizvesti svilu i izvan Kine. Svi dudovi svilci u Europi i danas vode porijeklo od tih prokrijumčarenih jajašaca. S vremenom su dva kaluđera nekako postala dva fratra (iako je franjevački red osnovan 1208./1209. godine), štoviše, s obzirom da je jedini Rab mogao plaćati duždu tribut u svili, bilo je logično da su ta dva fratra bila upravo Rabljani! http://www.rabdanas.com/index.php/component/k2/item/864-nezaboravno-druzenje-s-casnim-sestrama-benediktinkama 

Foto: Mateo Šimičić