Ljepota različitosti u 2.a razredu....

Mi smo prvi put u ovom projektu i jako se veslimo se novim idejama i suradnji!

Različitost je bogtastvo jezika u našoj domovini i izvan nje.

26.9. obilježava se Europski dan jezika

Zajedno smo učili dobar dan na nekoliko europskih jezika. Zaključili smo da je znakovni jezik u svim zemljama jednak. 

Na satu uz početnicu i video instrukcije učili smo znakovni jezik, pročitali i priči Prijatelji iz ulice zelene. Slikovnica govori o gluhonijemom dječaku koji spašava dječaka pred naletom vlaka i na taj način pronalazi nove prijatelje. 

Dan jabuka

https://wke.lt/w/s/Kr3U3l

Radionica U tuđim cipelama

- učenici su vezali oči maramama, zatvorenih očiju su hodali po razredu, razgovarali, a zatim crtali stablo, djevojčicu i jabuku. Slušali su priču "Prijatelji iz Ulice zelene". Priča govori o slijepom dječaku i njegovim osjećajima.

Radionica 

Moj prijatelj mora biti…

Učenici će objasniti što im je važno kad biraju one s kojima će se družiti. 

Na papiru zapisujemo kakav prijatelj mora biti. Stvaramo podsjetnik.

Podijeliti učenike u skupine po četiri člana. Voditelj skupine uzima omotnicu u kojoj je napisan problem koji će biti tema razgovora skupine. Nakon rasprave u skupinama odluku o načinu rješavanja skupina će izložiti ostalim učenicima. Problemi su sljedeći:

a) Tamara je tvoja prijateljica. Izvrsno se slažete, razumijete i rado se družite. Tvoji poznanici i prijatelji ne žele Tamaru u vašem društvu. Rugaju joj se jer je malo deblja. Ti bi se družio/la i s Tamarom i s ostalima.

b) Ana je dobila aparatić za zube. Nekoliko ju učenika ismijava i govori razna ponižavajuća imena.

c) Tvoje društvo čini petero djece. Jednom od vas ne sviđa se Marko i nagovara vas da se ni vi ne družite s njime.

d) Na putu kući dječaci i djevojčice iz tvog društva vrijeđaju mlađeg učenika vaše škole. Govore mu razne ružne riječi, jedan mu podmetne nogu i ovaj padne. Počne plakati, a tvoji prijatelji pucaju od smijeha.

Po završetku skupine učenici prezentiraju svoja razmišljanja. Ostali imaju pravo iznijeti vlastite komentare na probleme ili načine rješavanja tih problema. Cilj je da učenici osvijeste da su ovo primjeri kršenja dječjih prava, slučajevi koji se događaju u dječjim društvima i da je nužno da svaki član skupine javno istupi i založi se za prava obespravljenog ako se nađe u takvoj situaciji. Učenicima se reproducira pripremljeni spot Nemoj mi se smijati.

Učenici zajedno s učiteljem komentiraju poruku tog spota.

Poveznica za spot:

https://youtu.be/FVjbo8dW9c8

Jesen u 2.a razredu

- objedinjeni radovi u digitalnoj slikovnici

Jesen u 2.a razredu

Click to read this book, made with Book Creator

https://read.bookcreator.com

Jesen u šumi Loza

- promatramo biljke i životinje u šumi

- prepoznajemo stabla, grmove

- učimo o rosi i mrazu

Moje stablo u jesen

Click to read this book, made with Book Creator

https://read.bookcreator.com

MOJA ŠKOLA

OŠ Milan Brozović Kastav

Izgradnja nove zgrade u kojoj je smještena i današnja Osnovna škola započela je 1912., a završena 1914. godine.

Od 1910. do 1918. godine ravnateljske poslove obavljao je Vladimir Nazor. Učiteljska škola je do kraja Prvog svjetskog rata bila muška, a u vrijeme talijanske okupacije 1919. i 1920. godine u školu su se upisivale i učenice.

Ova jedinstvena kamena zgrada ponovno je adaptirana za učenike i nastavnike koji su započeli rad u Kastvu 9. rujna 1983. godine.

Prvi poznati podaci o postojanju osnovne škole u Kastvu potječu iz 1770. godine kada je u vrijeme kastavskog kapetana Jurja Vlaha uvedena redovita pučka učiona. To je i doba austrijske carice Marije Terezije koja je uvela obvezno školovanje za svu djecu od 6 do 13 godina. Detaljniji podaci o radu osnovne škole mogu se pratiti od 1815. godine, a temelje se na najstarijoj Školskoj kronici, koja se nalazi u OŠ “Milan Brozović” Kastav.

Kako su u početku u školu polazili samo dječaci tako je i škola dobila naziv Dječačka pučka škola. Školovanje djevojčica nije bilo uobičajeno no ipak su neki učitelji besplatno davali poduke i djevojčicama. Godine 1877. godine otvorena je Djevojačka pučka škola. Ove dvije škole združene su 1925. godine pod imenom Osnovna škola u Kastvu. Razredi su bili mješoviti.

Krajem 19. stoljeća u Kastvu su postojale čak četiri škole: Četverorazredna muška pučka škola, Trorazredna ženska pučka škola, Škola usavršavanja za šegrte u Kastvu (Delavska škola) i Pripravnica za učitelje.

U vrijeme općinskog načelnika Kazimira Jelušića u prvim desetljećima 20. stoljeća u Kastvu se po prvi puta grade nove školske zgrade. Za potrebe Državne strukovne škole za obrtno risanje (Delavska škola) nadograđuje se i preuređuje prostor uz srednjovjekovni Kaštel.

Četverorazredna muška pučka škola proširena je na Peterorazrednu. Iz tog razloga općinska uprava dala je sagraditi novu školsku zgradu s dvije učionice. Za otvaranje prvog tečaja Cesarsko kraljevske muške učiteljske škole 1906. godine preuređen je Narodni dom, a nakon niza problema oko gradnje nove zgrade, od 1912. do 1914. godine, podno Fortice niče nova zgrada.

Kastav, učiteljska škola

Današnja stogodišnja kamena zgrada, koja je nastala za potrebe Učiteljske škole, tijekom 20. stoljeća prošla je kroz burna razdoblja različitih političkih sustava. Osim Učiteljske škole, u ovoj zgradi djelovale su osnovna škola i vrtić u vrijeme talijanske okupacije od 1941. do 1943. godine te Škola za mašinovođe od 1947. do 1982. godine (razdoblje druge Jugoslavije).

Godine 1921. utemeljena je Viša pučka škola kasnije nazvana Građanska škola u Kastvu (smještena je u Kaštelu nekadašnjih kastavskih kapetana). Nakon Drugog svjetskog rata Građanska škola preimenovana je u Nižu gimnaziju, a potom u Sedmogodišnju školu. Od 1950. godine osmogodišnje školovanje djece postaje obvezno kao što je to i danas.
Današnja Osnovna škola “Milan Brozović” Kastav započela je svoj rad 12. rujna 1983. u novo adaptiranom prostoru nekadašnje Učiteljske škole. Nazvana je po Milanu Brozoviću, učitelju Delavske škole, koji je gotovo 50 godina neumorno podučavao generacije učenika. Crtice iz povijesti školstva Grada Kastva su jedan mali mozaik nedovršene priče o učiteljima i učenicima našega zavičaja.

BAŠTINA MOGA MJESTA

- upoznali smo grad, kamene zidove i kule

- hodali kalama

- upoznali važna zanimanja u Kastvu

- vidjeli Miće zavičajne muzeje

- posjetili važnije kulturne spomenike

OBIČAJI NEKADA I DANAS U KASTAVŠTINI

Sve ono što ljudi iz godine u godinu u isto vrijeme vezano uz godišnje doba, blagdane i kalendar ponovno rade, ili se na određenom mjestu zajedno nalaze, nazivamo običajima, navadbama, užancama. I sama riječ “navadba” govori da su to navike.

U našem zavičaju neki običaji se održavaju odavno i to je postalo tradicija. Poznat je sajam mladog vina Bela nedeja u Kastvu. Svake godine za vrijeme Karnevala održavaju se pusni običaji kada sela, naselja i grad Kastav obilaze zvončari, maskirane skupine i jajari te se pali pust. Stanovnici obilježavaju Božić, Uskrs i blagdan Svih svetih.

Puno se običaja nije održalo. Neki se pokušavaju obnoviti kao što je Martinja, Koledva, Antonja, u Viškovu Majevica.

Nekad su se obilježavali značajnije svi crkveni blagdani ne samo odlaskom u crkvu već i međusobnim druženjem. Svaki blagdan se obilježavao na svoj način. Znalo se u kojem godišnjem dobu, mjesecu i danu, prema kretanju Mjeseca, što se sadi, sije, žanje ili kad se sijeku drva u šumi. Bili su posebni običaji kod prosidbe mladenaca, vjeridbe, priprema dote (djevojačka oprema za udaju), pira (vjenčanja), pri rođenju i krštenju djeteta, prilikom smrti i pokopa i sl.

Prema zapisu Ive Jardasa u knjizi “Kastavština” bili su običaji kroz godinu: Bela nedeja, Si sveti, Martinja, Martinjska brigača, Katarinina, Advent, Lucijina, Vilija božja, Božić, Stipanja, Koledvi, Mantinjada, Božićnja Ivanja, Mala vilija božja sle Staro leto, Mlado leto ale Mali Božić, Dobra ruka, Tri kraji, Antonja, Šebaštijana, Majka božja kandalora, Blaževa, Pusno vreme ( Prašći piundejak, Pusni pundejak, Prva sreda, Salus ale Mali pust), Grgureva, Josipova, Marčenica, Uličnica, Vazanj, Runda, Jurjeva, Majevica, Jelenina, Sensova, Duhova, Teloca, Antonjica, Letnja Ivanja, Petrova, Margaretinja, Stomorina, Rokova, Matejna, Mihoja…

LEGENDE IZ KASTAVŠTINE

Crekvina

Crekvina je naziv za današnje ruševine svete Marije (augmentativ od crekva). O gradnji crkve kao i o njenom završetku postoje različita mišljenja, ali ono što je jedino konstantno je legenda o Crekvini. Pripovijeda se kako su kastavski podložnici po cijele dane nosili kamenje i pijesak za gradnju crkve. Pijesak u vrećama donosili su s Preluka koji je od Kastva udaljen nekoliko sati hoda. Tu obvezu imala je i jedna udovica s četvero djece. Kad je jednoga dana gotovo pala od umora, zamolila je isusovca koji je nadzirao rad da joj oprosti tlaku. Žalila se kako na ovaj način ne može prehraniti djecu. Njenu molbu ne samo da nisu uslišili, već je dobila nekoliko udaraca bičem te je potjerana po novo breme pijeska na Preluk.

Crkva je već bila pokrivena, a udovica se primila za jedan stup te pogledavši u nebo izrekla kletvu da zla sreća uzme crkvu. Tek što je kletva bila izrečena nastao je strašan štropot i crkva se urušila. Ni udovica ni radnici nisu bili ozlijeđeni, a u udovičinoj vreći našlo se mnogo bijelog kruha. Zahvalila je Bogu i otišla kući.

Kapetan Frano Morelli

Kapetan Frano Morelli bio je vrlo zloglasan, a gradom Kastvom upravljao je u 17. st. Gradom je trebao upravljati pravedno, no nije se osvrtao ni na pravdu ni na zakone. Nikad mu nije bilo dosta, uvijek je tražio više i u vrijeme rodnih i u vrijeme sušnih godina. Kastavci, srditi i siti nepravde, složili su se i odlučili mu suditi. Izvukli su ga iz Kaštela i srdito bacili u bunar gdje se kapetan Morelli utopio.

Ubrzo su došli suci iz Beča i iz Trsta kako bi pronašli krivce za Morellijevu smrt. Kastavci su složno rekli: Si smo ga! Ja san ga, moj brat, mojga brata brat, sudac Kinkela i si do vragu tega! Još ga je stara Mare s preslicun vrit badnula!

Krivca se nije moglo pronaći jer nije bilo dokaza pa je nekoliko ljudi dobilo kaznu da oko vrata nose špagu što je značilo da su za dlaku izbjegli smrt vješanjem. Zvali su ih obešenjaki.

Zapis o tom događaju ostao je do danas na šterni na Lokvini.

Štorija od Šparožne jami 

Jednom davno u kastavskoj šumi Lužina nalazili su se Hajdini dvori. Njezini stanovnici i kralj Rukan bili su pohlepni i zli, a u svojoj nepromišljenosti gotovo su u potpunosti uništili šumsko blago. Sjekli su drva kako bi imali dovoljno svjetla po noći i nisu brinuli ni o čemu. Uzeli su domove šumskim stvorovima, a ptičice su se stiskale jedna uz drugu zaboravljajući svoje pjesmice.

Podno Lužine živjeli su skromni ljudi u kućicama od kamena, skrivenim poljskim cvijećem i lovorom. Tu je bio i dobri patuljak Malik za kojeg se pričalo da je skrivao veliko blago. Tri pohlepne Rukanove kćeri tražile su još više svjetla te su nagovorile oca da zarobi Sunce. Kralj Rukan naredio je svom sinu Šutanu da posječe stotinu stabala. Šutan je bio dobrog srca i osjećao je nepravdu u svemu tome. Ipak, krenuo je u ranu zoru kako bi izvršio očevu naredbu. U potoku je ugledao crvenu haljinu za koju je znao da pripada Lužinjanima jer je bila jednostavna i bez nakita. Tu haljinu je netom izgubila Jana dok ju je prala. Brzo je potrčala prema selu kako bi izbjegla smrtnu kaznu. No Šutan ju je dostigao na svom konju i zastao kao ukopan. Očaran njenom ljepotom sjahao je s konja i pružio joj haljinu bez riječi. Kraljevski sin i Lužinjanka zaljubili su se i poljubili.

U isto vrijeme Štriga je plela mrežu kako bi uhvatila Sunce. Točno u podne kad je Sunce bilo najbliže, prebacili su vilinsku mrežu preko Sunca. Odjednom je nastala tišina, a potom se čuo huk i tlo se raspuknulo. Dvori Hajdini propali su u Zemlju. Prije tog događaja Rukan je nekako doznao za ljubav svoga sina prema jednoj seljanki te naredio da ih oboje bace u tamnicu. Neki kažu da su se Šutan i Jana spasili uz pomoć Malika, živjeli niže od sela Lužinjana i od njih je nastao grad Kastav. A u Šparožnoj jami ne nalazi se ništa drugo negoli zarobljeni dvori Hajdini.

Po čemu smo prepoznatljivi:

Naslijedili smo bogatu i raznovrsnu baštinu koju nastojimo očuvati. Ponosimo se time! Prepoznaju nas po našem čakavskom govoru, glazbalima, pjevanju, plesu, po starim zanatima te tradicionalnim načinima pripremanja jela i pića…

VUKOVAR U SRCU

BOŽIĆNI KVIZ

https://view.genial.ly/5fde31cd00fb560d03513842/learning-experience-challenges-bozicni-kviz

PETO GODIŠNJE DOBA

Kako bi veselo započeli peto godišnje doba ovdje je par igrica za rad na satu:

Igra vješala

https://www.bookwidgets.com/play/QBVARQA?teacher_id=6330484710703104

Pretraživanje riječi (osmosmjerka)

https://www.bookwidgets.com/play/YBU85YH?teacher_id=6330484710703104

https://www.bookwidgets.com/play/LBVD8LY?teacher_id=6330484710703104

Slagalica

https://www.bookwidgets.com/play/DBVA8DH?teacher_id=6330484710703104

Tolerancija i različitost u lektiri Ružno pače

Zima

Izrađivali smo loptice hranilice za ptice u našem zavičaju.

Za izradu loptice treba nam:

- mast ili salo

- sjemenke 

- kukuruzno brašno ili šrot

- mrežica, špaga

Nakon što smo ih izradili, loptice smo objesili na grane u blizini škole.

Suradnja s Lovačkim društvom "Lisjak"

- nahranili smo šumske životinje

-donijeli smo kruh, jabuke, kupus, mrkve

- upoznali smo i naučili što je čeka, pojilište, bojler, solnica,...

- lovac nas je informirao o životinjama zimi, njihovom staništu, prehrani, međusobnom odnosu

DAN RUŽIČASTIH MAJICA

100. STOTI DAN ŠKOLE

DAN SIGURNIJEG INTERNETA

POKLADE, KARNEVAL,MESOPUST

DAN PLANETE ZEMLJE

Na satu smo obilježili rođendan našoj Zemlji izradom domaćeg plastelina od kojeg smo kasnije oblikovali planetu.

Na početku smo očitali QR kod tabletom, pogledali video o pokusu. Pripremili materijal za rad. Izradili domaći plastelin te ga oblikovali u planetu Zemlju.

Prilažem video upute

POKUS

Dan dupina 14.travnja

Obilježili smo izvođenjem pokusa

Ključni pojam: optička varka

Festival znanosti

Radionica ostvarena u suradnji s PMR, Zmijuganje po školi

Na početku radionice uz pomoć muzejske pedagoginje naučili smo kako razlikovati otrovne od neotrovnih zmija, kako se zmije hrane, kako čuju bez uha, kako se razmnožavaju i još mnogo toga. Nakon toga uz pomoć papirnate zmije otkrili smo statički elektricitet.

Materijali za ZMIJUGANJE - STATIČKI ELEKTRICITET:
● salveta ili papirnata maramica
● flomaster
● škare
● ravnalo
● vuna ili vunena kapa
Postupak:
1. KORAK: uzmi salvetu i rastvori ju (možeš i papirnatu maramicu, bitno da je što lakše)
2. KORAK: flomasterom nacrtaj zmiju u obliku spirale
3. KORAK: i ukrasi cik-cak šarama
4. KORAK: izreži zmiju škarama
5. KORAK: uzmi ravnalo i klupko vune (ili vunenu kapu)
6. KORAK: trljaj ravnalo o vunu 1 minutu
7. KORAK: iii podigni zmiju

ŠTO STE OTKRILI?
STATIČKI ELEKTRICITET!
Trljanjem ravnala o vunu, uzrokujemo da čestice (koje ne vidimo) prijeđu s vune na ravnalo. Čestice
koje su prešle na ravnalo su ga “napunile” statičkim elektricitetom. Salveta je lagana pa smo zbog
statičkog elektriciteta uspjeli podignuti zmiju ravnalom. Što duže trljate ravnalo o vunu to ćete stvoriti
jači statički elektricitet, a time više i bolje podizanje salvetne zmije
Znači, duže trljanje ravnala = jači statički elektricitet = više i bolje podizanje salvetne zmije.

Pokus; zmija i statički elektricitet

EVALUACIJA PROJEKTA

- učenici su ispunili anketu Strawpoll

EVALUACIJA PROJEKTA U 2.A RAZREDU OŠ MILAN BROZOVIĆ KASTAV

Projekt smo ocijenili uz pomoć semafora. Složili smo se da je projekt izvrstan te je dobio zeleno svjetlo.

DISEMINACIJA 

- objave rezultata rada su bile na razrednoj stranici Class Dojo

Primjer: