Povijest našeg grada- šetnja starom gradskom jezgrom

Tradicionalna jela

Učenici su dobili zadatak da potraže recepte tradicionalnih jela naših predaka koja su se pripremala u Dalmaciji. Pitali su bake, djedove, mame i tate da im u tome pomognu. Prepisivali su recepte iz starih rokovnika i fotografirali ih. Neki su rokovnici i kuharice oštećeni od silnog korištenja, a stranice na koje se najčešće otvaralo pune su mrlja. To je dokaz da su neka jela bila često na tradicionalnom dalmatinskom stolu. Evo nekoliko recepeta među kojima su fritule, pašticada i bakalar.

Što bismo željeli promijeniti u našem gradu

Naš grad Split nama je najljepši grad na svijetu. Sagrađeno je puno zelenih površina, parkića za djecu i igrališta. Ipak, primjećujemo da svi stanovnici ne brinu o gradu kako bi trebali.

U sklopu obrade gradiva iz Prirode i društva- Gospodarstvo i zaštita okoliša, razgovarali smo kako unaprijediti naš grad. Učenici su dali sljedeće prijedloge:

L.D.: Moji su roditelji nedavno bili u Rimu i rekli su da nije baš čisto. Ja bih pokazala svima slike neurednih gradova i rekla im da će i naš biti takav ako ga ne pazimo. Onda bi oni bolje pazili na čistoću.

L.R.: Ja sam primijetila da ljudi bacaju plastiku u okoliš. Onda to jedu ptice i ribe i od toga uginu. Ja bih uvela kaznu zatvora za sve koji bacaju plastiku gdje ne treba, da nam životinje budu zdrave.

M.F.: U našem kvartu ljudi nekad bacaju smeće pokraj kontejnera pa se skupi puno smeća i to nije lijepo i zagađuje okoliš. Poručila bih im da smeće bacaju tamo gdje treba.

I.M.: Ja bih svo smeće koje ljudi bacaju u okoliš stavio kraj njihove kuće pa kad im se skupi puno smeća neka vide kako je to ružno. Mislim da bi onda prestali to raditi.

M:Z.: Posadila bih puno cvijeća i postavila kontejnere za razvrstavanje otpada na više mjesta. Sve bi bilo mirisno i uredno.

D.K.: Treba uvesti kazne za one koji bacaju smeće posvuda. Stavio bih kaznu od milijun kuna i više im to ne bi palo na pamet.

M.M.: Ja bih rekla da naprave još parkića za djecu i da ih lijepo urede i da naprave staze za voziti bicikle.

Stare splitske pjesme

Na satu Glazbene kulture slušali smo klapske pjesme i pjesme sa Splitskih festivala. Učenicima se osobito svidjela pjesma Tvoja barka mala koju je 1989. izvela Ljupka Dimitrovska na Splitskom festivalu.

Pjesmu možete poslušati i pogledati na sljedećem linku:

Ta tvoja barka mala

Tvoja barka mala

Pričao si da me voliš 
meni maloj plavoj.
Pričao si o svom brodu 
ko o lađi pravoj.

Rekao si svima znanim 
jos jedna furešta.
Sinje more, oči tvoje 
i u njemu fešta.

Ref.
Ta tvoja barka mala,
što pušta na sve strane,
ja sam je brodom zvala,
ja sam je brodom zvala,
a jedva u nju stanem.

Ta tvoja barka mala
i tajna jednog žala,
kao i ljubav naša,
kao i ljubav naša
ostat će samo šala.

Pričao si da me voliš 
meni iz daleka,
i da ova mala barka 
samo mene čeka

Sad je kasno, doviđenja 
ti što ljubiš ljeti.
Ja ti želim dobro more 
nekad me se sjeti.

Ref.

Zaigrajmo kviz- Moja županija: Splitsko-dalmatinska županija

Učenici 3.b razreda su samostalno izradili kviz o našoj županiji. Kviz će im poslužiti za uvježbavanje i ponavljanje gradiva.

https://wordwall.net/hr/resource/743083/priroda-i-društvo/moja-županija-splitsko-dalmatinska-županija

Bajka našeg zavičaja

Ugostili smo pripovjedačicu Jasminu Žiljak-Ilinčić, voditeljicu kreativno-edukativnog studija KRIES. Željeli smo da nam pripovijeda bajku/legendu primorskog zavičaja te smo imali priliku čuti staru bajku našeg zavičaja- Žabica divojka. Nakon pripovijedanja igrali smo edukativne igre uz ples i pokret. 

Žabica divojka.doc

Likovna kultura: točka i crta, simetrija, ritam: torbica narodne nošnje dalmatinske Zagore

Igre naših predaka

Na nastavi Tjelesne i zdravstvene kulture igrali smo igre naših predaka:

Potezanje konopa

Penjanje po užetu

Kotrljanje obruča

Karijole

Igre u kolu uz pjesme i brojalice:

Običaji naših predaka

Razgovaramo…

Koje običaje njegujete za blagdane? Kako su Božić slavili vaše bake i djedovi?

• Mi okitimo jelku dosta prije Božića, a moja baka kiti na Badnjak. Kaže da su je kitili orasima i ukrasima od slame koje su sami izrađivali.

• Moja baka i djed su sami izrađivali ukrase za jelku, nisu ih mogli kupiti u trgovini, a sami su i izrađivali jaslice od daščica, slame i mahovine. Za Božić bi se cijela obitelj okupila na zajedničkom ručku.

• U drvenu su se posudu stavljale jabuke, bršljan, svijeća, orasi i bajami i to je bilo za ukras.

• Za Badnjak bi se išlo u šumu i posjekao bi se hrast i onda bi se on palio i ljudi bi oko vatre sjedili i družili se. Išli su na misu polnoćku, a nakon toga bi se čestitavalo od kuće do kuće.

• Oko komina se palila vatra i kružila bukara.

Običaji dalmatinske Zagore za Badnjak i Božić.

Priča dida Mate…

Na Badnjak su se odvijale sve pripreme kuće. Nije se ranije kitio bor. Ukrašavali smo ga bombonima, šarenim papirima ili šišarkam i to se radilo točno na Badnji dan.

Ispred kuće su se stavljala tri badnjaka i navečer su ih ljudi palili.

Tada bi ljudi iz sela obilazili jedni druge. Pilo se iz bukare. Domaćin bi nazdravljao i govorio lijepe želje i prvi bi pio iz bukare. Dalje bi bukara kružila tri puta i svi bi popili po gutljaj vina.

Pjevale su se gange.

Za Badnji dan su se obavezno pekli uštipci.  Na stolu su bile smokve i rakija.

Navečer se kuhao ručak za Božić: sarme, divenice, kobasice. U ponoć se išlo na misu polnoćku.

Na Božić se  obitelj okupljala za stolom.  Palila se svijeća i blagovalo se. Svijeća se na kraju ručka gasila vinom. Tri puta se nazdravljalo vinom i nakon trećeg nazdravljanja bi se vinom namočio kruh i njime se gasila svijeća.

Ne sjećam se nekog posebnog darivanja. Ispod bora bi se stavili keksi i bomboni, neke sitnice. Cijeli dan su ljudi pjevali i obilazili jedni druge. Veselili su se i družili.

Poznate osobe naše županije

Učenici su dobili zadatak da samostalno izrade plakat o nekoj od poznatih osoba naše županije i zavičaja. Svoje su radove prezentirali ostalim učenicima. Pogledali smo sažetak osvajanja Wimbledona od našeg tenisača G. Ivaniševića i poslušali par njima najdražih Oliverovih pjesama. 

Učili smo o poznatim osobama našeg zavičaja. Učenici su crtali portrete Gorana Ivaniševića, Marka Marulića i Olivera Dragojevića. Ovo su njihovi najuspješniji radovi:

Hajduk-Split

Županiju ćemo predstavit nečim što se gaji i voli od pamtivijeka, a to je naš Hajduk. Ljubav prema Hajduku prenosi se generacijama i seže mnogo šire od naše županije. Naš je razred imao sreću i čast fotografirati se za kalendar Hajduka za 2020. godinu. Predstavili smo zanimanje učitelj, a naša je fotografija u mjesecu rujnu, mjesecu početka školske godine i školskih avantura.

Predstavljamo našu županiju

Naša županija zove se Splitsko-dalmatinska županija. Njezino središte je grad Split, grad u kojem živimo. Naša se županija nalazi u srednjoj Dalmaciji i od svih županija je prostorno najveća. Split je najveći grad u Dalmaciji i drugi po veličini u Hrvatskoj. Najveća je putnička luka u državi i važno trgovačko središte. On je i obrazovno središte s brojnim osnovnim i srednjim školama, visokim učilištima, fakultetima…

Split je poznat po ljepotama svoje obale, čistoći mora, Dioklecijanovoj palači, Hrvatskom narodnom kazalištu, muzejima i galerijama, gradskim trgovima, rivi, splitskoj pjaci i stadionu Poljudu.

Naš razred 3. b dolazi iz OŠ Žnjan-Pazdigrad, novootvorene splitske škole koja je svoja vrata otvorila prije 3 godine. U njoj smo tada započeli svoj školski put kao prva genaracija prvašića koja je tu školu upisala.