Mi smo drugaši iz grada Kastva. Volimo svoj grad i svoje mjesto. 

Veselimo se novom projektu. 

Grad Kastav

 Grad Kastav s Kastavštinom sinonim je za bogatu povijest, geografsku raznolikost i  zanimljivu arhitekturu.

Naša škola OŠ Milan Brozović Kastav je kulturni spomenik.

Izgradio ju je car Franz Josef sebi u čast. Ima oblik slova F, F kao Franz.

Na početku zgrada je bila namijenjena obučavanju zanatlija. Delavska je škola osnovana 1885. godine kao jedna od prvih škola takve vrste u ovoj regiji. Mladići koji su u toj školi dobivali stručna znanja postajali su kasnije vrsni zanatlije - kamenoresci, kovači, bravari, zidari, tesari, po kojima je i danas ovaj kraj poznat.

ŠKOLA KASTAV

Godine 1885. počela je u Kastvu raditi Državna stručna škola obrtnog risanja, popularna Delavska škola, u kojoj su učenici iz Kastavštine i njezine okolice, Istre, Gorskoga kotara i kvarnerskih otoka izučavali raznovrsna zanatska umijeća. Početkom 20. stoljeća, točnije 1906. godine, u Kastvu je otvorena i Učiteljska škola, koja je radila sve do 1947. godine. Danas djeluje osnovna škola. 

PRIČA O LOGOTIPU ŠKOLE

Spirala kao simbol stalnoga rasta i knjiga kao simbol znanja, osnovni su elementi logotipa škole. U početku je mala spirala smještena u sigurnim zidovima naše škole, u njima raste i razvija se, da bi kasnije krenula prema nekim novim vidicima.
Boje loga su siva i plava. Siva je boja naše „kamene ljepotice“,  kako našu školsku zgradu često nazivaju, a ni plava boja nije odabrana slučajno: predstavlja snagu, mudrost, i beskonačnost neba, upavo ono čemu želimo poučiti naše učenike –  rast utemeljen na znanju nema granice.
Naša je škola i Eko škola te  se logotip u sivozelenoj varijanti koristi i kao službeni logotip Eko škole „Milan Brozović“ iz Kastva.

Zanatstvo je u Kastavštini oduvijek bilo razvijeno. Kastavski zanatlije – bačvari, kotlari, kovači, stolari bili su nadaleko poznati, a njihovi proizvodi bili na cijeni i izvan Hrvatske. Bogata etnografska baština Kastva predstavljena je u Muzejskoj zbirci Kastavštine i u Mićim zavičajnim muzejima posvećenim obrtima.

KUĆA BELICE

Interpretacijski centar Kuća Belice posjetiteljima približava vinarsku, vinogradarsku i podrumarsku tradiciju Kastavštine kao važan dio lokalnog života i identiteta ovog kraja. Ova tema predstavljena je na pristupačan i angažirajući način prilagođen različitim dobnim i interesnim skupinama posjetitelja. Kuća je i mjesto održavanja kulturnih, enoloških te edukativnih događanja, te promocije kastavskog vinarstva.

IDIČINA PEKNJICA

Najstarija krušna peć na drva u Kastvu sačuvana je upravo u Idičinoj peknjici u Pelinima, dijelu stare jezgre Kastva. Drvo bi u naramcima na leđima donosile kastavske žene iz obližnje šume Loza. Ugled pekara procjenjivao se okusom, izgledom i cjelokupnom kvalitetom kruha te urednošću i čistoćom pekarnice. Kao vrsnu pekaricu i kuharicu Kastavci još uvijek pamte Idu-Idicu Bačić (1890. - 1975.), koja je dugi niz godina pekla kruh u svojoj peknjici u Pelinima. Prvenstveno njoj u spomen i svim kastavskim majstorima pekarima sačuvan je ovaj autentični prostor - Idičina peknjica - kao jedan od niza malih zavičajnih muzeja u Kastvu.

OSOJNAKOVA KOTLARIJA

Osojnakova kotlarija jedna je od rijetkih i najpoznatijih radionica posljednjega kastavskoga majstora kotlara Milka Osojnaka (1911.-1994.) u ovom dijelu Hrvatskog primorja. U njoj su se izrađivali kotlarski proizvodi od bakra - razni kotlovi za kuhanje rakije, suđe za poljoprivredu te predmeti za domaćinstvo kotlići, pinjate (veće plosnate tanjure), sure (tave), kablovi i manji pribor. Očuvan je izvorni izgled kotlarije sa starim mijehom, ognjištem i nakovnjem te zbirkom alata i artefaktima majstora Milka Osojnaka.

FILETOVA KOVAČIJA

U privatnom vlasništvu obitelji Rubeša očuvana je radionica uglednoga kastavskoga kovača Ivana Rubeša Fileta. U prvoj polovici 20. stoljeća u Kastvu su bile poznate i Bondetova, Baničićeva te Romanotova kovačnica, smještene pred gradom, u Dukićima i na Belvederu. Pripadale su obiteljima Babić, Dukić i Blečić, ali ih se prepoznavalo po nadimcima, izvedenim iz umanjenica osobnih imena ili naziva zanimanja kojima su se bavili, što je karakteristično za područje Kastva i bliže okolice. Središnji prostor kovačije je otvoreno ognjište, uz kojega je smješten velik kožni mijeh kojim se raspiruje vatra, nakovanj, kamenica s vodom za kaljenje metala, te oko četrdeset različitih čekića i dvadesetak vrsta kliješta. Kovači su izrađivali raznovrsne predmete široke primjene, za domaćinstvo i okućnicu, ratarsko oruđe i alate za druge zanate. Kovači – bravari izrađivali su i popravljali ključeve, brave i okove. Vrsnost kovača pokazivala je izrada zahtjevnijih predmeta, primjerice sjekire, a osobiti spoj umijeća i maštovitosti pokazuju predmeti koji su imali i ukrasnu namjenu te ograde i vrata koja još uvijek dočekuju posjetitelje.

MOJA ŠKOLA, MOJ DRUGI DOM

Prvi poznati podaci o postojanju osnovne škole u Kastvu potječu iz 1770. godine kada je u vrijeme kastavskog kapetana Jurja Vlaha uvedena redovita pučka učiona. To je i doba austrijske carice Marije Terezije koja je uvela obvezno školovanje za svu djecu od 6 do 13 godina. Detaljniji podaci o radu osnovne škole mogu se pratiti od 1815. godine, a temelje se na najstarijoj Školskoj kronici, koja se nalazi u OŠ “Milan Brozović” Kastav.

Kako su u početku u školu polazili samo dječaci tako je i škola dobila naziv Dječačka pučka škola. Školovanje djevojčica nije bilo uobičajeno no ipak su neki učitelji besplatno davali poduke i djevojčicama. Godine 1877. godine otvorena je Djevojačka pučka škola. Ove dvije škole združene su 1925. godine pod imenom Osnovna škola u Kastvu. Razredi su bili mješoviti.

Krajem 19. stoljeća u Kastvu su postojale čak četiri škole: Četverorazredna muška pučka škola, Trorazredna ženska pučka škola, Škola usavršavanja za šegrte u Kastvu (Delavska škola) i Pripravnica za učitelje.

U vrijeme općinskog načelnika Kazimira Jelušića u prvim desetljećima 20. stoljeća u Kastvu se po prvi puta grade nove školske zgrade. Za potrebe Državne strukovne škole za obrtno risanje (Delavska škola) nadograđuje se i preuređuje prostor uz srednjovjekovni Kaštel.

Četverorazredna muška pučka škola proširena je na Peterorazrednu. Iz tog razloga općinska uprava dala je sagraditi novu školsku zgradu s dvije učionice. Za otvaranje prvog tečaja Cesarsko kraljevske muške učiteljske škole 1906. godine preuređen je Narodni dom, a nakon niza problema oko gradnje nove zgrade, od 1912. do 1914. godine, podno Fortice niče nova zgrada.

Današnja stogodišnja kamena zgrada, koja je nastala za potrebe Učiteljske škole, tijekom 20. stoljeća prošla je kroz burna razdoblja različitih političkih sustava. Osim Učiteljske škole, u ovoj zgradi djelovale su osnovna škola i vrtić u vrijeme talijanske okupacije od 1941. do 1943. godine te Škola za mašinovođe od 1947. do 1982. godine (razdoblje druge Jugoslavije).

Godine 1921. utemeljena je Viša pučka škola kasnije nazvana Građanska škola u Kastvu (smještena je u Kaštelu nekadašnjih kastavskih kapetana). Nakon Drugog svjetskog rata Građanska škola preimenovana je u Nižu gimnaziju, a potom u Sedmogodišnju školu. Od 1950. godine osmogodišnje školovanje djece postaje obvezno kao što je to i danas.
Današnja Osnovna škola “Milan Brozović” Kastav započela je svoj rad 12. rujna 1983. u novo adaptiranom prostoru nekadašnje Učiteljske škole. Nazvana je po Milanu Brozoviću, učitelju Delavske škole, koji je gotovo 50 godina neumorno podučavao generacije učenika. Crtice iz povijesti školstva Grada Kastva su jedan mali mozaik nedovršene priče o učiteljima i učenicima našega zavičaja.

BAŠTINA MOGA MJESTA

- upoznali smo grad, kamene zidove i kule

- hodali kalama

- upoznali važna zanimanja u Kastvu

- vidjeli Miće zavičajne muzeje

- posjetili važnije kulturne spomenike

Dan darovitih i matematički pokusi

- uz pomoć tableta, igraćih kocki i lente izvodili smo matematičke pokuse

Dan voda 

- obiležili smo pokusima u razredu

POKUS 1

Materijal i pribor: čaša, boca, tegla, tanjur i voda.

Postupak:

1. Ulij vodu u čašu.
2. Kušaj je. Pomiriši. Promotri boju.
3. Prelij vodu iz čaše u bocu, a iz boce u tanjur.

Zapiši svoja opažanja o okusu, boji i mirisu vode. Nacrtaj oblik koji je voda poprimila u čaši, boci, tegli i u tanjuru.

POKUS 2

Materijal i pribor: 3 čaše, voda, voćni sok i mlijeko.

Postupak:

1. Napuni čaše. U jednu ulij vodu, u drugu sok, a u treću mlijeko.
2. Usporedi sadržaj čaša. Promotri boju, pomiriši i kušaj sadržaj.

Izradi umnu mapu tako da, u srednje polje mape napišeš što je zajedničko, a u posebna polja ono po čemu je svaka tekućina posebna.

POKUS 3

Materijal i pribor: 6 čaša, žličica šećera,  žličica soli, komadić krede, komadić gumice, komadić sapuna, kamenčić.

Postupak:

1. Čaše do polovice napuni vodom.
2. U jednu čašu stavi žličicu šećera, u drugu soli, treću kamenčić i tako redom.
3. Promiješaj i pričekaj nekoliko minuta.

Objasni što se otopilo, a što nije. Usporedi okus vode u kojoj se otopio šećer i okus vode u kojoj se otopila sol.

STOP NASILJU!

SVJETSKI DAN KAZALIŠTA

KASTAV NJEGUJE TRADICIJU MAŠKARANJA I POKLADA

- suradnja škole iz Kastva i škola diljem RH

- zajedno njegujemo svoje pusne običaje

DAN SIGURNIJEG INTERNETA

Festival znanosti

Radionica ostvarena u suradnji s PMR, Zmijuganje po školi

Na početku radionice uz pomoć muzejske pedagoginje naučili smo kako razlikovati otrovne od neotrovnih zmija, kako se zmije hrane, kako čuju bez uha, kako se razmnožavaju i još mnogo toga. Nakon toga uz pomoć papirnate zmije otkrili smo statički elektricitet.

Materijali za ZMIJUGANJE - STATIČKI ELEKTRICITET:
● salveta ili papirnata maramica
● flomaster
● škare
● ravnalo
● vuna ili vunena kapa
Postupak:
1. KORAK: uzmi salvetu i rastvori ju (možeš i papirnatu maramicu, bitno da je što lakše)
2. KORAK: flomasterom nacrtaj zmiju u obliku spirale
3. KORAK: i ukrasi cik-cak šarama
4. KORAK: izreži zmiju škarama
5. KORAK: uzmi ravnalo i klupko vune (ili vunenu kapu)
6. KORAK: trljaj ravnalo o vunu 1 minutu
7. KORAK: iii podigni zmiju

ŠTO STE OTKRILI?
STATIČKI ELEKTRICITET!
Trljanjem ravnala o vunu, uzrokujemo da čestice (koje ne vidimo) prijeđu s vune na ravnalo. Čestice
koje su prešle na ravnalo su ga “napunile” statičkim elektricitetom. Salveta je lagana pa smo zbog
statičkog elektriciteta uspjeli podignuti zmiju ravnalom. Što duže trljate ravnalo o vunu to ćete stvoriti
jači statički elektricitet, a time više i bolje podizanje salvetne zmije
Znači, duže trljanje ravnala = jači statički elektricitet = više i bolje podizanje salvetne zmije.

Pokus; zmija i statički elektricitet

Festival znanosti

Suradnja s Prirodoslovnim muzejom Rijeka održana online radionicom Biljke superjunakinje.

Radionica:  Biljka superjunakinja
Opis:  Dobrodošli u biljni svijet! Biljke pripadaju u veliku skupinu živih bića koju nazivamo carstvom biljaka. Sigurno se pitati kako to biljka može biti superjunakinja ?! Zvuči nevjerojatno, ali vjerujte da je istinito. Učenici će kao pravi mali botaničari istražiti biljke, razgibati tijelo i um kroz igre i zagonetke, napraviti zanimljiv pokus u razrednom laboratoriju te virtualno prošetati Primorskim botaničkim vrtom Muzeja i na kraju otkriti zašto su biljke superjunakinje.
 Vođeni videom i uputama pedagoginje izvijestili smo o pokusima i slijedili istraživački rad kroz nekoliko dana bilježenja svojih opažanja.

EVALUACIJA PROJEKTA U 2.A RAZREDU OŠ MILAN BROZOVIĆ KASTAV

Projekt smo ocijenili uz pomoć semafora. Složili smo se da je projekt izvrstan te je dobio zeleno svjetlo.

DISEMINACIJA PROJEKTA

- aktivnost i projekt je predstvaljen na razrednoj stranici Class Dojo