6.a OŠ Montovjerna, Dubrovnik

  • Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na jugu Hrvatske. Ime je dobio po hrastovoj šumi, dubravi. Administrativno je središte Dubrovačko-neretvanske županije i jedno od najvažnijih povijesno-turističkih središta Hrvatske.

    Dan grada: Festa svetog Vlaha, 3. veljače

    1. aktivnost

    Logo projekta

    U suradnji s 2.a razredom (PB) i njihovom učiteljicom Anom Matković izradili smo logo naše škole.

    2. aktivnost

    Šetnja kroz povijest

    Dubrovnik je čitavu svoju povijest bio u sastavu Dubrovačke Republike koja se sastojala od grada Dubrovnika, okolice (Konavle, CavtatSton...) i okolnih otoka. Dubrovačka Republika bila je jedna od prvih južnoslavenskih država. Svoju samostalnost potvrdila je još u 14. stoljeću. Svoj procvat i vrhunac doživjela je u 16. stoljeću trgovinom prvenstveno s Osmanskim Carstvom, ali i s Italijom i Španjolskom. Temelj razvoja Dubrovačke Republike činila je upravo trgovina i pomorstvo. Dubrovnik je imao jednu od najrazvijenijih mornarica u povijesti. 1667. godina označila je početak propasti Dubrovačke Republike. Te godine Dubrovnik je pogodio jak potres, porušio gotovo čitav grad i u smrt odveo oko 3 tisuće ljudi. Nakon potresa uslijedio je požar koji je uništio veliko kulturno bogatstvo koje je stvarano stoljećima. Ipak, Dubrovnik se uspio oporaviti i ponovno zasjati u punom sjaju. 1808. godine ugašena je Dubrovačka Republika i Dubrovnik se našao pod vlašću Austrije kao dio Kraljevstva Dalmacije. Kroz čitavu povijest Dubrovnika mnoge sile borile su se za ovaj grad, ali on je uporno odolijevao i uspijevao zadržati svoju slobodu i samostalnost. U najnovijoj povijesti, Dubrovnik je još jednom izborio slobodu da bi danas postao jedan od najljepših gradova i najpoželjnijih turističkih destinacija, upravo zahvaljujući svojoj povijesti, kulturnim znamenitostima i zidinama po kojima je poznat u čitavom svijetu, a koje su služile upravo radi obrane i zaštite Dubrovnika.

     

    3. aktivnost 

    Radionica u školskoj kuhinji

    U našoj školskoj kuhinji zavladala je kreativna atmosfera pravljenja kolačića koji su povodom Kandelore imale oblik golubice. Marljive ruke učenika 6.a razreda uz pomoć naših kuharica stvorile su ukusne i originalne školske slastice.

    4. aktivnost

    Prva Festa u našoj školi

    https://www.youtube.com/watch?v=OH8oq6VGIcc&t=73s

    5. aktivnost

    Pišemo...

    Sretan je moj Grad!

     

    Jedne davne tmurne noći, 3. veljače 971. godine Mlečani su pokušali okupirati moj Grad. Bacili su sidra podno kule svetog Ivana i u staroj luci ispod Revelina.
    Pravili su se da trebaju kupiti namirnice za nastaviti putovanje. Svoje špijune obukli su u mornare koji su nadzirali Grad. Mornari su brojali čuvare na zidinama i motrili radnje, ne sluteći da netko i njih motri.
    Taj netko, bio je Vlaho. Pitate se kako?! Ovako ...
    Jedan svećenik imenom Stojko koji se šetao gradskim ulicama, hodeći sve do crkve sv. Stjepana, ugledao je otvorena crkvena vrata. Ušao je s nelagodom ne znajući tko je unutra. Iz tame mu je prišao starac sa štapom i biskupskom kapom na glavi koji mu je rekao da obavijesti gradske oce da će Grad napasti Mlečani. Stojko mu se zahvalio i zamolio ga da mu se bar predstavi, ali on je samo rekao da je Vlaho.
    Stojko je otrčao obavijestiti gradske oce, vrata od Grada su se odmah zatvorila i pojačala se straža na zidinama.
    Mlečani su ubrzo shvatili da su otkriveni i da im je propao plan. Ukrcali su se nazad na svoje brodove, podigli sidra i otplovili daleko u noć.
    Dubrovčani su otada zahvalni Vlahu, proglasili smo ga našim zaštitnikom i svake godine obilježavamo festu njemu u čast. Od tada sveti Vlaho ne nosi samo štap, već i moj Grad na dlanu svoje lijeve ruke i štiti ga sve ove godine. Sretan je moj Grad!
    Hvala ti, sveti Vlaho!                                                                   
     Borna Bjelopera

    Moj je grad satkan od čvrste pređe kamena i znoja mojih pređa što mu izatkaše mire. Snažne i tvrde optočene kulama koje se ponosno uzdižu i gledaju u daleku plavu pučinu. Pozdravljaju sve mornare i putnike dobronamjernike. Zovu ih svojom ljepotom da svrate i da se bar na jedan dan nauživaju ljepote koju u sebi nosimo poput najljepšeg bisera. Sretan je moj Grad jer ga čuva sveti Vlaho. Tako naš parac sve ove godine čuva naš Grad i sve nas uljujkuje u san mira i slobode što je glavni putokaz ovom gradu kroz vjekove.